Tržište rada
Plaće rastu, ali kupovna moć pada: što govore podaci za 2024.?
Nominalni rast od 8,2 % ne znači nužno bogatiju kućansku blagajnu — evo zašto.
Što kažu DZS-ovi podaci?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna bruto plaća u Hrvatskoj porasla je za 8,2 % u 2024. godini u usporedbi s godinom ranije. Zvuči ohrabrujuće — no istodobno je harmonizirana stopa inflacije izmjerena Eurostatom iznosila 5,1 %, što znači da je realni rast kupovne moći sveden na svega 2,9 postotnih bodova. Štoviše, taj prosjek maskira znatan raspon: u građevinarstvu su realne plaće porasle za 4,6 %, dok su u ugostiteljstvu i turizmu ostale gotovo nepromijenjene kad se ukloni sezonski efekt. Radnici u prerađivačkoj industriji Slavonije, koja zapošljava velik dio regionalnog radnog kontingenta, bilježe realni rast od 1,8 % — što je ispod medijana, ali iznad negativnog teritorija iz 2022. Situacija nije crno-bijela: postoje sektori u kojima su plaće stvarno pretekle inflaciju, i tu je dobra vijest. Ali za većinu zaposlenih u uslužnom sektoru rast plaće na platnoj listi samo je nadoknadio skuplje namirnice i energiju, a ne stvorio prostor za štednju ili nova ulaganja.
Koji sektori stvarno dobivaju?
Informacijska tehnologija i financijske usluge prednjače s realnim rastom plaća od 5 do 7 %, zahvaljujući globalnoj potražnji za stručnjacima i pritisku na retenciju kadrova. Javni sektor, koji je 2023. dobio kolektivno usklađenje, u 2024. bilježi stagnaciju realnih iznosa — ministarstvo financija potvrdilo je da nova runda usklađenja nije planirana do 2026. Zaključak je jasan: ako radiš u IT-u ili financijama, 2024. je bila dobra godina. Ako radiš u turizmu, ugostiteljstvu ili prerađivačkoj industriji u unutrašnjosti, kupovna moć ti je de facto stagnirala. Razlika nije slučajna — odražava dugogodišnji strukturni jaz koji nijedan kratak ciklus rasta plaća ne može zatvoriti bez ciljanih politika tržišta rada.