Regija
Nezaposlenost u Slavoniji: trendovi koji ne nestaju
Regionalni podaci otkrivaju zašto statistički prosjek za Hrvatsku ne govori cijelu priču.
Koliko je Slavonija zaista daleko od prosjeka?
Stopa nezaposlenosti u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji u prvom kvartalu 2024. iznosila je 11,3 %, dok je nacionalni prosjek bio 6,1 %, a prosjek EU-a tek 6,0 %. Radi se o gotovo dvostrukoj razlici koja se nije bitno smanjila u posljednjih pet godina, unatoč generalnom padu nezaposlenosti u ostatku Hrvatske. Razlozi su višestruki: oslonjenost na sezonske i prehrambene industrije, sporiji dolazak stranih direktnih investicija u usporedbi s Jadranskom obalom i Zagrebom, te demografski odljev koji smanjuje lokalnu bazu potražnje. Paradoks je vidljiv: u isto vrijeme dok tvrtke u Osijeku prijavljuju poteškoće u pronalasku kvalificiranog kadra za tehničke pozicije, evidentirani nezaposleni u regiji uglavnom imaju niže ili srednje stručno obrazovanje bez direktne primjene u raspoloživim radnim mjestima.
Koje mjere su pokazale učinak?
HZZ je u periodu 2021.–2023. financirao 4.200 mjesta aktivnih mjera zapošljavanja u Slavoniji — od prekvalifikacija za IT potpore do subvencioniranih mjesta u prerađivačkom sektoru. Evaluacijska studija iz 2023. pokazala je da je 58 % sudionika ostalo zaposleno 12 mjeseci nakon završetka programa. To je solidan rezultat, ali apsolutno nedostatan za strukturnu promjenu jer je dotičan broj zanemariv u omjeru spram ukupnog broja evidentiranih nezaposlenih koji je u istom periodu premašivao 35.000. EU fondovi iz programskog razdoblja 2021.–2027. predviđaju 180 milijuna eura za kohezijske mjere u slavonskim županijama — no učinci će biti vidljivi tek sredinom sljedećeg desetljeća. Kratkoročno, trend ostaje zabrinjavajući: mladi do 29 godina čine 34 % evidentiranih nezaposlenih u regiji, a sve veći udio odlazi u zapadne EU države bez namjere povratka.